Život mještana Rivijere Paklenica neraskidivo je vezan uz planinu. Velebit skriva mnoge zaseoke na čijim ognjištima možete kušati čari autohtone kuhinje, a u nekima od njih i provesti cijeli odmor u duhu prošlosti.
Povijest je ovdje ostavila mnoge tragove: bogatu ostavštinu predmeta iz antičkog doba, utvrde Paklarić i Večka kula iz doba prodora Turaka, starohrvatsku crkvu Sv. Petra, te mirila, kamena spomen znamenja vezana uz nekadašnje pogrebne običaje lokalnog stanovništva koja su svojevrstan fenomen ovog kraja.
Na Velikom Rujnu, najvećoj velebitskoj visoravni, nalazi se crkva Sv. Marije - zavjetno svetište u koje se tradicionalno hodočasti u povodu blagdana Velike Gospe 15. kolovoza.
Srednjovjekovna crkva smještena uz samu Jadransku magistralu između Starigrada i Selina.
Oko crkve nalazi se groblje u koje se ukapalo od sredine 13.stoljeća. Sačuvani su upečatljivi nadgrobni spomenici u obliku masivnih kamenih ploča mjestimično ukrašenih jednostavnim, plitkim reljefnim prikazima, koji potiču iz 14-16.stoljeća. Crkva je izgrađena u predromaničkom starohrvatskom stilu, vjerojatno na prijelazu iz IX u X stoljeće.
U etno-kući Marasović, mali etnopostav sadrži dio sačuvanih kućanskih, stočarskih, poljodjelskih i drugih pribora, alata i namještaja, koji nam dočaravaju dio duge, bogate prošlosti, način života, običaje i vjerovanja ljudi ovog kraja.
U kući se nalazi i mali info-centar s etno-suvenirnicom. Etno kuća Marasović nalazi se u Starigradu-Paklenici u neposredoj blizini Nacionalnog parka Paklenica, u zaseoku Marasovići.
U autohtonom ambijentu konobe etno-kuće Marasović, u gastronomskoj ponudi možete pronaći tradicionalna jela ovog kraja koja, iako skromna i jednostavna, obiluju bogatstvom okusa i mirisa.
Malo je poznata činjenica da je današnji Starigrad-Paklenica nastao na temeljima drevnog antičkog grada – Argyruntuma. Naime, Plinije Stariji (Caius Olinius Secundus), u djelu “Naturalis historia”, Argyruntum uvrštava u popis oppida, što podrazumijeva naselja čiji su stanovnici stekli rimsko građansko pravo.
Grad je bio smješten na malenom poluotoku ukupne površine 3,5ha i omeđen bedemima, o čemu svjedoči jedan epigrafski spomenik.
Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitskim zaseocima (17.- 20. st.), a preživljavalo uglavnom od stočarstva.
Čuvaju uspomenu na pokojnike preminule na planinskim obroncima, koje se moralo prenositi do seoske crkve i do groblja na kojem ih se pokapalo.
- Poučna staza
- Mezolitik
- Neolitik i bakreno doba
- Brončano i željezno doba
- Antičko razdoblje
- Srednji i novi vijek
