Prirodne ljepote

Reljefno-geološke osobitosti

Ulazni, kanjonski dijelovi Male i Velike Paklenice, jedan su od temeljnih fenomena zbog svojih geoloških, hidroloških, krških, florističkih i faunističkih osobitosti.

Potoci Velika i Mala Paklenica daju veliku vrijednost čitavom području, te ga značajnije obogaćuju, a u proljeće i jesen svojom bujičnom snagom i otapanjem vapnenca produbljuju kanjon. Oba kanjona, Velika s 14 i Mala Paklenica s 12 km, duboko su urezani u masiv južnog Velebita.

Geološke osobitosti Nacionalnog parka vidljive su po ljutom kršu u području Bojinca, Vidakovog kuka i na platou između oba kanjona. Ovdje je obilje mnogobrojnih oblika krškog reljefa, kao što su škrape, žlibe, kamenice, rupe, pukotine i špilje koje nastaju intenzivnim djelovanjem vode, ali i velikim temperaturnim razlikama tijekom pojedinih godišnjih doba.

Kamenice sa škrapama i žlibama osobito lijepo su razvijene u području Bojinca, gdje su krški oblici nastali utjecajem glacijacije, što je vidljivo u obliku mnogobrojnih morenskih nanosa.

Na području parka zabilježeno je 70-ak špiljskih objekata, među kojima su najljepše špilja Manita peć i jama Vodarica. Za turistički posjet otvorena je samo špilja Manita peć.

Životinjski svijet

Na prostoru Nacionalnog parka Paklenica može se izdvojiti dvadeset tipova staništa. Najbrojnija skupina po broju vrsta, pa prema tome i broju primjeraka, su svakako kukci, s mnogo endemičnih i zaštićenih vrsta.

Od dnevnih leptira, a zabilježne su 82 vrste na području Parka, najčešće je prugasto jedarce. Od endemičnih podvrsta treba istaknuti erebiju u vršnoj zoni iznad 1400 m. U tom području zadržava se i jedan od najljepših hrvatskih leptira, apolon.

U skupini vodozemaca i gmazova zabilježena je 31 vrsta. Među zmijama je zabilježeno 12 vrsta. Najčešće se u Parku mogu vidjeti neotrovnice šara poljarica, pjegava crvenkrpica, bjelica. Poskok i vrlo rijetka stepska riđovka jedine su otrovnice na ovom području.

Ptice su najbrojnija skupina kralješnjaka, a do sada je zabilježeno 212 vrsta. Ptičji svijet je zastupljen s 97 vrsta gnjezdarica, i to na širem prostoru parka. Od gnjezdarica treba spomenuti zajednicu ptica stijena i litica u kanjonima Velike i Male Paklenice s 18 vrsta. Najčešći su brgljez kamenjar i modrokos.

Bjeloglavi sup je do konca 1999. god. bio zastupljen s tri para. Na žalost opadanje broja stoke u Velebitu i sve češći pokušaji trovanja grabežljivaca, osobito vuka, pridonijele su njegovom izumiranju s prostora Parka. Svjedoci smo i smanjivanja njegove populacije i na području Kvarnerskih otoka Krka i Cresa, pa bjeloglavi sup postaje ugroženom vrstom kojoj prijeti izumiranje i nestanak iz Hrvatske.

Kobac je gnjezdarica borovih šuma. Crvendać je uz obalu vrlo česta pjevica tijekom zimskih mjeseci, zimovalica. Ljeti se gnijezdi u bukovim i bukovo-borovim šumama.

U skupini sisavaca je zabilježeno 47 vrsta. Od cjelokupne krupne divljači na prostoru parka se može sresti srna, jelen, divokoza i divlja svinja. Od zvijeri, na prostoru parka obitava mrki medvjed, vuk i ris.

Biljni svijet

Na prostoru od morske obale pa do najviših vrhunaca Velebita raste oko 800 biljnih vrsta. Od toga je 40-ak endema, biljaka uske rasprostranje-nosti, većinom ograničene na Velebit ili Dinaride. Jedina vrsta koja raste samo u kanjonima Velike i male Paklenice i nigdje drugdje na svijetu je pjeskarica.

Najpoznatiji endem u kanjonima Velike i Male Paklenice je prozorski zvončić. Na prostoru nacionalnog parka raste nekoliko vrsta zvončića, kao i ovaj piramidalni zvončić. Na siparima kanjona česta vrsta je valdstajnov zvončić. Od proljetnica među prvima je mirisava ljubica.

Fenomen šuma je jedan od glavnih razloga zbog kojeg je prostor južnog Velebita proglašen nacionalnim parkom. Strme stijene unutrašnjosti parka obrasle su šumama crnog bora. Zbog specifične klime i stjenovite podloge, drveće je patuljastog rasta pa je zanimljiva i neobična izgleda.

Rujevina daje u proljeće krajoliku svojim cvijetom, a u jesen listovima prekrasnu crvenu boju. Šmrika u pojedinim dijelovima parka tvori čiste sastojine.

Preuzeto sa www.paklenica.hr