Izleti

Cijene ulaznica u nacionalne parkove

*Kliknite na sliku za pregled cjenika ulaznica u Nacionalne parkove.

Priroda je bogato nagradila područje Pakleničke rivijere okruživši je morem, planinama, rijekama, jezerima i otocima. Tolika raznolikost i bogatstvo pejzaža na tako malom prostoru rijetko se gdje susreću. Tako ćete na samo nekoliko minuta hoda od morske obale zakoračiti u planinski svijet Paklenice i Velebita. Brodom se možete otisnuti na morsku pučinu prema čarobnom Kornatskom otočju ili veličanstvenim klifovima zaljeva Telaščica. Rijeke Zrmanja, Krka i Una krške su ljepotice čiji veličanstveni kanjoni, pršteći slapovi i zelene obale svakog posjetitelja ostavljaju bez daha. Plitvička jezera, ukrašena raskošnim slapovima i gustim zelenim šumama, biser su ne samo hrvatske već i svjetske prirodne baštine, dok je Vransko jezero raj za promatrače ptica. Zbog svojih vrijednosti, sva ova područja su zaštićena i objedinjena u čak pet nacionalnih parkova i tri parka prirode.

Bogatstvo doživljaja

Bezbroj je mogućnosti kojima možete oplemeniti svoj boravak na Pakleničkoj rivijeri. Nacionalni parkovi Paklenica, Krka, Kornati i Plitvička jezera te parkovi prirode Velebit, Vransko jezero i Telaščica, oduševit će Vas beskrajnom ljepotom prirode, a povijesne gradske jezgre Zadra, Nina i Paga savršenim skladom drevnog i modernog. Dojmljivu ljepotu planine Velebit najintezivnije ćete doživjeti na foto safari izletima. Plovidba morem do slapova rijeke Zrmanje nezaboravan je doživljaj….Čak tri lokaliteta s UNESCO-ova popisa svjetske baštine nalaze se u neposrednoj blizini – NP Plitvička jezera, povijesna jezgra grada Trogira i katedrala Sv.Jakova u Šibeniku…

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica nalazi se u sjevernoj Dalmaciji u blizini Starigrada Paklenica i Zadra. Navedeno uključuje dva kanjona pod nazivom Mala Paklenica i Velika Paklenica. Park pokriva južni dio obronaka Velebita i nalazi se između mora i planine, ima površinu od 96 kvadratnih kilometara, a najviši vrh je Sveto Brdo (1753 m nadmorske visine). Kanjon Velike Paklenice je dugačak 14 km, širok 500 do 800 m, a okomite stijene podižu se sve do 700 m. Najatraktivniji dio kanjona je područje oko potoka do kojega se stiže hodanjem protiv struje iz Aniće Luke: visoke stijena rastu iznad potoka i tvore najuži dio kanjona.

Kanal Mala Paklenica duga je 12 km, širok 400-500 m, a granične stijene se podižu do 600 m. Prolaz između Velike i Male Paklenice, vrlo je zahtjevan, oblikovan iz krških stijena i kamenja.

U središnjem dijelu Parka nalaze se planinska odmarališta Borovnik i Crni Vrh, zajedno s Malim i Velikim Močilama. Velika Močila je dolina u obliku bazena i nalazi se na 850 m nadmorske visine u blizini Crnog Vrha (1100 m iznad razina mora). Skiljine Kose (1015 m nadmorske visine) i Zelenog Briga (842 m nadmorske visine), dok se Borovnik se nalazi u južnom dijelu Parka. Istočni dio Parka vrlo je različit, divlji i nepristupačan, no idući prema istoku, pretvara se u područje s blažim oblicima oko dvije krške ravnice pod imenom Malo i Veliko Libinje, s brojnim bušotinama. Najveće područje Nacionalnog parka Paklenica je uski vrh Velebita, širine 1 do 3 km, gdje se nalazi najviši vrh masiva Velebita: Vaganski Vrh; 1757 m nadmorske visine. Najčešći oblici Nacionalnog parka nalaze se oko Bojinca, Vidakova kuka i visoravni oko dva kanjona: postoje brojni krški oblici nastali intenzivnim djelovanjem vode i promjenama temperature tijekom različitih godišnjih doba.

Što morate vidjeti u Nacionalnom parku Paklenica

Nacionalni park Paklenica idealno je mjesto za one koji uživaju u šetnji i penjanju. Na ulazu u Park prema kanjonu Velike Paklenice nalazi se impresivna vertikalna stijena koja sadrži nekoliko penjačkih staza, a nadalje se nalaze brzaci gornjeg dijela rijeke Zrmanje idealni za rafting i kanu; dok one koji vole biciklizam zasigurno će privući brojne biciklističke staze. Krško okruženje obiluje i brojnim spiljama i kamenolomima, od kojih su tri u blizini i mogu se posjetiti - Manita Peć, Modrić Spilja i Cerovačke Spilje.

Hodanje:

Nacionalni park Paklenica nudi preko 150 km označenih staza i šetnica, od jednostavnih, niskorazrednih turističkih šetnica do najzahtjevnijih ruta koje vode dio najviših vrhova Velebita (Vaganski Vrh, 1.758 m, Sveto Brdo 1.753 m), te poučne staze (Mirila, Terezijana, Premuzićeva staza).
 

Planinarenje:

Nacionalni park Paklenica poznat je među planinarima širom Europe posebice zbog vertikalnih stijena kanjona Velike Paklenice, na ulazu u park, od preko 400 m visine, samo 2 km od obale.Stoga nije neobičan odabir Rivijere Paklenica kao destinacije za odmor, od strane čitavih obitelji  ljubitelja penjanja: nije neuobičajeno vidjeti dio obitelji kako uživa u plaži, dok primjerice majka ili otac testiraju svoju vještinu penjanja. Vodiči za penjanje dostupni su u upravi parka.
 

Rafting i kanuing

U gornjem dijelu rijeke Zrmanje možete se okušati u raftingu; također kada padne razina vode tijekom ljetnih mjeseci, mogue je veslanje u kanuu i kajaku.

Speleologija

Područje planine Velebit s krškom strukturom obiluje spiljama, kamenolomima i stručnim vodičima za istraživanje tih blaga. Preporučujemo posjet spilji Manita Peć, te Cerovačkim spiljama, u blizini sela Gradac. Oba su lokaliteta vrlo posjećena od strane turista.
 

Staze i područja za hodanje:

Šetnja je jedini način da upoznate Paklenicu. Područje Parka ima više od 150 km staza i putova od onih turističkih koji vode kroz kanjone Velike i Male Paklenice, do planinarskih, namjenjenih planinarima,  koji vode ka najvišim vrhovima Velebita; Vaganski Vrh (1.757 m) i Sveto Brdo (1.753 m). Evo nekih od najposjećenijih staza:

Staza Velika Paklenica - Anića Luka-Lugarnica-Planinsko sklonište Paklenica

Dva sata hoda na nadmorskoj visini od 400 m, gdje možete posjetiti mlin Paklenica, kanjon Velike Paklenice, krške pojave, potoke s vodopadima, penjačke površine, stijenu Anića Kuk, šumsko sklonište Lugarnica, planinsko utočište u podnožju planinskih sela Parići i Ramići.

Staza  Velika Paklenica-Anića luka - Manita peć, može se preći za sat i pol na visinskoj razlici od 450m, staza pruža spektakularan pogled na stijene Anića Kuk, Jurasova Glavica i Manita Peć, te spilju Manita Peć.

Staza Velika Paklenica – Paklenica mlin - Tvrđava Paklarić – ruta koja se može preći za otprilike sat vremena, na visinskoj razlici od 12om ; ruta obuhvaća stari mlin, vidikovac s pogledom na more i planine, obrazovne ploče s informacijama o teritoriju, flori i fauni, krškim fenomenima i tvrđavi Paklarić.

Ruta Ulaz u Park -Velika Paklenica - Anića Luka -Grabove doline -NjiveLekine- Mala Paklenica-Seline, težak put traje 6 sati , s vertikalnom visinskom razlikom od 650m; od ulaza u park do kanjona Velika Paklenica, kroz šumu crnog bora i bukve , do bunara Vodarica, spilje Kapljarka, preko brojnih krških fenomena, sve do kanjona Mala Paklenica.
 

Nacionalni park Paklenica pravi je fenomen; ako se odlučite posjetiti ga, nećete požaliti..

Nacionalni park Kornati

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i narocito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veci dio Kornatskog akvatorija proglasen je nacionalnim parkom.

www.kornati.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Park prirode Vransko Jezero

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i Posebni ornitološki rezervat uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi. Ovdje je stanište mnogih ugroženih vrsta ptica. Pruža se paralelno sa morskom obalom od koje je mjestimično udaljeno manje od jednog kilometra. To je neobičan kompromis i izvanredan spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju….

www.vransko-jezero.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Park prirode Telaščica

Uvala Telašćica, okružena s 13 otoka i otočića te sa čak 6 otočića unutar uvale, smještena je u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok. Ističe se iznimnom ljepotom, bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivim arheološkim nasljeđem. Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa….

www.pp-telascica.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Park prirode Velebit

Kada govorimo o planini Velebit i svim prirodnim resursima koje nudi, bilo bi nepošteno ne spomenuti park prirode Velebit.
 

Velebit je, gledajući iz zraka, ogroman kameni bastion, granica između kopna i mora. Skup krških ponora, grebena, stijenki, dolina, stjenjaka i vrhova koji privlače svojom biološkom raznolikošću i ljepotom. Ipak, mnogi će ovu planinu opisati riječima koje nemaju veze s biologijom, zemljopisom ili speleologijom. A oni će reći da ih je planina dozivala, a to je bio najglasniji vapaj koji su ikada čuli, od strane tihog kamena.

Biti na Velebitu znači preskakati preko vlastite sjene. Nemoguće je, dakle "Pobijediti" planinu. Ona dominira svime što čovjek može postići svojom fizičkom snagom i sposobnošću. Čak i oni koji su se popeli na vrhove Velebita, kažu kako su ga tek počeli upoznavati. Za mnoge, upravo je Velebit mjesto gdje susreću sami sebe u planinama. Iskustvo istinske slobode i sklada s prirodom. Planina nije samo kameni put; to je - put duše.
 

Park prirode Velebit je najvažniji endemični čvor kopnene flore i faune u Hrvatskoj. Na Velebitu je zabilježeno 1854 vrsta flore, od čega 79 endemskih vrsta. Upravo zbog toga, područje se često naziva i "središtem endemizma". Njihova staništa su stijene i slivovi na zapadnoj padini Velebita, špilje i područja duž rijeka Krupe i Zrmanje te livade i planinski pašnjaci. Najpoznatija od endemskih vrsta definitivno je Velebitska Degenija (DegeniaVelebitica).

Najzastupljenija staništa su šumoviti. Livade i pašnjaci su osobito važni jer "čuvaju" biološku raznolikost.  Brdske šume bukve (Lamioorvalae - Fagetum) su najbrojnije i nalaze se na velikoj većini područja.
 

Više od 800 metara nadmorske visine nalazimo dinarske šume bukve i jele (Omphalodo Fagetum). Na nadmorskoj visini od preko 1000 metara nalaze se Seslerio autumnalis-Fagetum bukve koje se uzgajaju na kamenim pločama. Od tih visina do vrhunaca oko 1650 metara, naći ćete sub planinske šume bukve i planinskog javorova (Polystycholonchitis-fagetum). To su područja prekrivena snijegom, gdje je jak vjetar svojim puhanjem savio grane drveća.

Velebit je dom divljih životinja kao što su medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus) i ris (Lynx lynx), ili pak Vidra (Lutra Lutra).

Ornitološki institut Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predložio je uključivanje ovog područja u europsku mrežu NATURA 2000, budući da čak 18 vrsta ptica ispunjavaju tražene kriterije. Neki od istaknutih su; vrtlarica (Emberiza hortulana), tetrijepi (Tetraour ogallus), patuljasta sova (Glaucidium passerinum), planinska sova (Aegolius funereus) i bijeli djetlić (Dendrocopus leucotos).

Park prirode Velebit također ima zasebnu povijest, od one podzemne. Vrlo je zanimljivo zamijeniti sunčevu svjetlost slabom svjetlošću spilje i krajolik iznad zemlje, onim podzemnim.
 

Cerovačke spilje, najveće su spilje u Hrvatskoj. Kompleks se sastoji od 3 špilje, niže, srednje i gornje; dok je dosad istraženo 5,5 kilometara.
 

U spiljama primjenjuje se pravilo "gledaj ali ne diraj". Nebriga bi mogla prouzročiti neprocjenjivo i nepopravljivo oštećenje stalaktita koji je priroda strpljivo "izgradila" stalnim kapanjem vode tijekom tisuća godina.

Divno je ući u drevni stan špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus). Ušli ste u neku vrstu arheološkog vremenskog stroja i u jednom trenutku možete zamijeniti pogled na Velebitske vrhove i sadašnji trenutak s putovanjem kroz vrijeme od trideset tisuća godina!

Špiljski medvjed bio je pravi div. Izdignut na stražnjim nogama dosezao je visinu od tri metra, a često i težinu od jedne tone. Živio je u ledeno doba, kada je svijet "iznad" Velebita imao posve drugačiji izgled: vrhovi su bili postavljeni na ledu, visina mora bila je stotinjak metara niža. Tamo gdje je danas more, tamo je bila zemlja, otoci su bili vrhovi planina, a stoka i divlji konji osvježenje su tražili u obližnjim kanalima Velebita.

Špiljska dvorana naziv vuče iz imena špiljskog medvjeda - Medvjeđa dvorana.

Donja spilja Cerovac, također nazvana Turkaljeva, nalazi se oko petnaest metara ispod željeznice. Duljina svih kanala do sada istraženih u donjem spilju je preko 4000 m, dok je duljina turističke staze oko 700 metara. Nakon oko 800 metara spilja je podijeljena u dva smjera. Jedan se proteže prema sjeverozapadu. U tom dijelu nalazi se glavni nalaz ostataka pećinskog medvjeda – Medvjeđa dvorana. Drugi se pak smjer prostire na jugozapad i predstavlja primarni kanal iz kojeg je voda protjecala od Gračačkog polja u razdoblju kada je spilja imala aktivnu hidrogeološku funkciju ponora.

Između gornje i done spilje, nalazi se srednja spilja. Ima dubinu od 92 metra, a ukupna duljina svih kanala iznosi 390 metara. To je speleološko mjesto s mnogim posebnostima.

Gornja spilja nalazi se tridesetak metara iznad željezničke pruge. Ljudi tog područja, nazivaju je spilja Kesić. Istraženo je 1290 metara, a turistička staza dugačka je 700 metara. Ovdje su također pronađene mnoge kosti špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) i otisci stopala ostavljeni njegovim pokretom u tami špilje, takozvane "staze medvjeda".

Ljepota soba u pećinama iznenađuje. Jedan od njih se zove Paleolitička Hunterova soba, a u toj sobi otkriveni su ostaci ljudskih kostiju i košćica paleoantropološkog značaja.

Stalakti, stalagmiti, stupovi, trake, mlaznice, slapovi i pećinski biseri fascinantni su podzemni ukrasi koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. I kada izađete iz špilje, još uvijek ćete imati dojam da ste "unutra'', u prekrasnom podzemnom svijetu parka prirode Velebit.
 

Uvala Zavratnica, morski je dragulj parka. Na popisu najljepših uvala Jadrana uvijek zauzima jedno od prvih mjesta.
 

Kao da je komad obale sjevernih mora ostao "izgubljen" u Hrvatskoj - oblik zavratnice nalikuje onom fjorda, iako ovdje nikada nije bilo ledenjaka. Tečne bujice križale su obronke Velebita, a jedna od tih potoka jednostavno je uronjen zbog postglacijskog uzdizanja morske vode. Tako se formirao Zavrtnički krš.

Uvala je duga oko 800 metara. Početkom dvadesetog stoljeća sagrađen je gornji put s pogledom i šetnicom uz more. U isto vrijeme Zavratnica je postala tajna ljetna rezidencija za elitu Beča i Praga.
 

Za mnoge je ova uvala bila otkriće. Tamo su dolazili mnogi umjetnici, znanstvenici i Velebitski entuzijasti. Među njima je i hrvatski pisac Vjenceslav Novak koji je upravo ovdje napisao brojne stranice hrvatske književnosti. Blaženost mora, grubost kamena, oskudno zelena i gusta sjena drveća u nekim dijelovima prikazuju Zavratnicu kao obilje fascinantnih i predivnih boja.

Čak ni ovo mjesto, zbog svoje neobjašnjive ljepote, nijemogčlo izbjeći stvaranje legendi. Stoga, legenda kaže da je došlo do strašnog potresa , te da su u jednoj noći uronjena tri antička rimska grada: Ortopla, Cissa i Lopsica. Zavratnica je rođena iz potopljenih gradova.

Kao što vidite, Park prirode Velebit je mjesto gdje možete dotaknuti oblake, i porinuti duboko u prekrasno podzemlje pa se svakako ne propustite posjetiti ga.

Nacionalni park Krka

Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen. U samom središtu nacionalnog parka nalazi se franjevački samostan smješten na otočiću Visovac.

www.npkrka.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Nacionalni park Plitvička jezera

Plitvička jezera najpoznatiji su nacionalni park u Hrvatskoj, a ubrajaju se među najljepše znamenitosti u Europi. Zbog njihove ih je prirodne raznolikosti UNESCO uvrstio u popis Svjetske prirodne baštine. Plitvička se jezera sastoje od 16 međusobno povezanih jezera s brojnim vodopadima, a okružuje ih gusta šuma. Posjetitelje će dočekati brojne staze za šetnju te drveni mostići podignuti tik iznad mirne površine pojedinih jezera.

www.np-plitvicka-jezera.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

www.np-sjeverni-velebit.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Zadar

Zadar - središte regije, grad začet prije 3.000 godina, zadivljuje svojom arhitekturom, muzejima i crkvama, te bogatim kulturno-zabavnim životom.

www.tzzadar.hr

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Ljubotić

Zaseok Ljubotić jedan je od rijetkih živućih planinskih naselja očuvanog drevnog ambijenta, smješten u zelenoj oazi usred planine Velebit, a opet u neposrednoj blizini mora (3km iznad mjesta Tribanj-Kruščica). Na seoskom domaćinstvu Vrata Velebita moguće je kušati jednostavne autohtone specijalitete te posjetiti etno kuću i stalnu izložbu razvoja pčelarstva u Dalmaciji i Mediteranu (uz najavu).

U okolici zaseoka uređena je poučna staza Mirila, a iskusni planinari rado će se uputiti do udaljenijih atraktivnih lokaliteta – Stap, Kamena galerija, Reljina peć.

www.vratavelebita.com

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Zrmanja

Rijeka Zrmanja oduševljava kristalno čistim tokom koji vijuga kroz impozantan, 200 m duboki kanjon, da bi se na kraju stopila s morem kod gradića Novigrad. Gornji tok rijeke obiluje sedrenim slapovima i slapištima, među kojima je najatraktivniji 11m visok "Veliki buk", dok je "Jankovića buk", urešen markantnim ostacima starih mlinova, omiljeno izletište.

Ploveći brodom iz Starigrada-Paklenice, vrijedno je posjetiti Novigrad - drevni ribarski gradić smješten na samom ušću, te utvrde knezova Kurjakovića iznad grada Obrovca koji se također smjestio na obalama Zrmanje. Najinteresantnija pritoka rijeke Zrmanje je Krupa. Do atraktivnih lokacija na ovoj rječici moguće je doći cestom iz Starigrada-Paklenice, kao npr. do prostrane zatravljene sedrene barijere zvane Deveterac. Ime je dobila po 9 sedrenih kaskada koje završavaju 13m visokim slapom. Još u 19.stoljeću vrijedni je majstor na ovom mjestu izgradio poznati Kudin most, i to tehnikom suhozida, sa 12 lukova izrađenih od sedrenih blokova položenih na isto toliko kamenih stupova.

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr

Velebit Jeep Safari

Do mnogih atraktivnih lokaliteta na području Velebita moguće je doći samo terenskim vozilima.

Tako ćete posjetiti Tulove grede i kanjon rijeke Zrmanje, provesti se povijesnim velebitskim cestama, posjetiti manastir Krupa. Svakako preporučamo posjetiti izvor najkraće hrvatske rijeke - Krnjeze. Njeno vrelo je smješteno u dnu 60-ak m duboke spilje ukrašene klacitnim zavjesama i sigama na ulazu, a nakon samo 600m utječe u rijeku Zrmanju. Iako kratka, na mjestima je duboka i do 45m, voda je veoma hladna i bistra, odlična za piće.

*Preuzeto sa stranice www.rivijera-paklenica.hr