<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://starigrad-paklenica.com/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Paklenica</title>
    <link>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2007</dc:rights>
    <dc:date>2007-08-06T13:30:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>Nacionalni park Paklenica</title>
      <link>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/nacionalni_park_paklenica/</link>
      <guid>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/nacionalni_park_paklenica/#When:13:30:00Z</guid>
      <description>Paklenica je zajednički naziv za dvije kanjonske doline (Velika i Mala Paklenica najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere) s liticama visokim i 400m, koje se okomito na smjer pružanja planine, usjecaju od mora do pod najviše vrhove. Na dodiru mora i planine, u okomito urezanim i dubokim kanjonima podgorske doline koja prati glavni greben Velebita, obilje je zanimljivih i nesvakidašnjih prirodnih pojava. Iskonska priroda pobuđuje znatiželju ljudi i nadahnjuje posjetitelje. NP Paklenica najpoznatiji je alpinistički centar poznat i izvan granica Hrvatske. 


Godine 1949. proglašen je Nacionalnim parkom. Danas je Nacionalni park Paklenica jedno od najatraktivnijih prirodo&#45;znanstvenih i turističkih područja sjeveroistočnog dijela Mediterana. Bogata i raznolika flora i fauna (mnoge endemične vrste, Bjeloglavi sup), brojni kraški fenomeni (Manita peć), kao i bogata sportska ponuda (freeclimbing, trekking, izleti s piknikom u šumarskoj kući &#8220;Lugarnica&#8221;, obilazak mlinice i upoznavanje principa njenog rada) privlače sve više posjetitelja.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-08-06T13:30:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pješačko biciklistička staza</title>
      <link>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/pjeshachko_biciklistichka_staza/</link>
      <guid>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/pjeshachko_biciklistichka_staza/#When:08:26:00Z</guid>
      <description>Pješačko biciklistička staza spaja Starigrad&#45;Paklenicu i Seline, morsku obalu s planinskim zaleđem, prošlost s današnjicom.


Ako krećete iz središta Starigrada&#45;Paklenice, očekuje Vas lagana vožnja (šetnja) starigradskim ulicama, koju možete upotpuniti obilaskom planinarske poučne staze MIRILA. Na taj čete način upoznati jedinstveno hrvatsko kulturno dobro &#45; kamena spomen znamenja smještena uz velebitske putove koja svjedoče o nekadašnjem načinu življenja i umiranja na velebitskim obroncima.


U zaseoku Marasovići preporučamo posjet malom etnogradfskom muzeju i dalmatinskoj konobi u novouređenoj etno&#45;kući. Odavde se možete zaputiti u Nacionalni park Paklenicu ili nastaviti stazom koja vodi kroz životopisne stare zaseoke smještene u pitomom planinskom zaleđu, s prekrasnim vidicima na Velebitski kanal.


Iz svakog od starih zaseoka na našoj stazi možete se spustiti do obale, te se okrijepiti u nekom od simpatičnih restorana i kafića ili se pak osvježiti u kristalno čistom moru. Oduševit će Vas raskošna ljepota prirodnih plaža Pisak i Kulina, na čijem krajnjem rtu Večka kula skriva tajnu kralja Pasoglava&#8230; A u neposrednoj blizini nalazi se i starohrvatska crkva sv. Petra (10.st) koja je zasigurno vrijedna vašeg posjeta.


Obogaćeni dojmovima i novim saznanjima o životu i običajima podvelebitskog kraja, vraćate se u Starigrad&#45;Paklenicu, otkud je i započelo ovo kratko putovanje kroz prošlost.


Dužina staze: Starigrad &#45; Reljani 8 km

Težina staze: lagano, osim dionice Matkovača &#45; Mirila (900 m, srednje teško), te prelaska potočnog koriota u kanjonu Male Paklenice (200 m, srednje teško)

Podloga: asfalt &#45; makadam &#45; zemlja &#45; kamen

Visinska razlika: 100 m</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-07-13T08:26:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mirila</title>
      <link>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/mirila/</link>
      <guid>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/mirila/#When:09:10:00Z</guid>
      <description>Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su mirila, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu.


Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitskim zaseocima (17. &#45; 20. st.), a preživljavalo uglavnom od stočarstva. Čuvaju uspomenu na pokojnike preminule na planinskim obroncima, koje se moralo prenositi do seoske crkve i do groblja na kojem ih se pokapalo. Na tom teškom putu bilo je dopušteno zaustaviti se, odmoriti i pokojnika spustiti na tlo samo na jednom mjestu &#45; mjestu pokojnikova posljednjeg pozdrava sa Suncem. Na tom mjestu nastajalo je mirilo &#45; mjera (mira) pokojnika označena uzglavnim i podnožnim kamenom, popločenjima između njih, te simbolima u plitko urezanom reljefu utglavnog kamena. Štovala su se i posjećivala više od samog groba u kojem je tek &#8220;tijelo, bez duše koja je ostala na mirilu&#8221;.


Mistični likovi prikazani na uzglavnicima, među kojima su najčešći križ i solarni krug, upućuju na kontinuitet umjetničkog ukrašavanja od prapovijesnih kultura, preko ranog kršćanstva i ikonografije stećaka, dok su natpisi rijetki i pripadaju novijem vremenu.


Kao kamene oznake jedinstvenog pogrebnog kulta, mirila nam prenose običaje, način života i stvaranja cijelog jednog vremena.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-07-12T09:10:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Manita peć</title>
      <link>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/manita_pec/</link>
      <guid>http://starigrad-paklenica.com/paklenica/manita_pec/#When:09:00:00Z</guid>
      <description>Na području parka zabilježeno je 70&#45;ak špiljskih objekata, među kojima su najljepše špilja Manita peć i jama Vodarica. Za turistički posjet otvorena je samo špilja Manita peć.


Iz Anića luke odvaja se staza prema zapadnoj strani kanjona, do Manite peći. Nadmorska visina ulaza u špilju je na oko 550m. Špilja duljine 175 m podjeljena je u dvije dvorane koje obiluju stalagmitima, stalaktitima i sigastim stupovima (stalagamatima). Procjenjuje se da je starost ukrasa oko 80.000 godina. 


Do špilje se pješači oko sat i pol. Obilazak špilje je moguć samo u pratnji vodiča. 


Preuzeo sa http://www.paklenica.hr

 

Veliki dio materijala i slika na ovoj web stranici preuzeto je sa http://www.rivijera&#45;paklenica.hr i sa http://www.paklenica.hr


Velika zahvala Turističkoj zajednici Starigrad&#45;Paklenica što nam je ustupila da koristimo njihov materijal i fotografije.


Te zahvala NP Paklenica također na ustupljenom tekstu i fotografijama NP Paklenica.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-07-12T09:00:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>