Malo je poznata činjenica da je današnji Starigrad-Paklenica nastao na temeljima drevnog antičkog grada – Argyruntuma. Naime, Plinije Stariji (Caius Olinius Secundus), u djelu “Naturalis historia”, Argyruntum uvrštava u popis oppida, što podrazumijeva naselja čiji su stanovnici stekli rimsko građansko pravo.
Grad je bio smješten na malenom poluotoku ukupne površine 3,5ha i omeđen bedemima, o čemu svjedoči jedan epigrafski spomenik.
Po spomeniku je utvrđeno da je Argyruntum dobio i rang municipija za vrijeme cara Tiberija (31.-35.g.). Poput Zadra, Poreča i drugih gradova iz ranocarskog razdoblja pretpostavlja se da je unutar bedema postojao pravilan raster ulica (cardo i decumanus). Duž glavne antičke ceste kojom se ulazilo u grad nalazio se “grad mrtvih” - groblje.
Istraživanje antičke nekropole pružilo je brojna svjedočanstva o visokom kulturnom i civilizacijskom nivou stanovnika toga grada. Pepeo spaljenih pokojnika polagan je u staklene, kamene ili keramičke urne, a uz njega su, kao što je to bio običaj u cijelom Rimskom carstvu, polagani razni predmeti za popudbinu pokojnika “na drugom svijetu”. Tako je pronađeno razno stakleno i keramičko posuđe, koštani, metalni i jantarni nakit, uljanice, oruđe i dr. Za istaknuti je vrijednost jantarnog nakita – od jednostavnih perli do prstenja s portretima žena i bogato ukrašenih kutijica, kao i veliki broj uljanih svjetiljki – lucerni.
Najzanimljivija je zasigurno zbirka antičkog stakla – čak 146 posuda različitih oblika (zdjelice, čaše, boce).
Po svemu do danas istraženom i pronađenom može se reći da je Starigrad-Paklenica svoje antičko razdoblje proživio u punom sjaju civilizacije Rimskog carstva. Zbirka antičkog stakla izložena je u Arheološkom muzeju grada Zadra.
*Preuzeto sa stranice http://www.rivijera-paklenica.hr
